BUNDEVA (CUCURBITA PEPO L)

Drugi nazivi: tikva, buča, žuta tikva, mesirača, dulek.

Bundeva je jednogodišnja biljka puzavica. Bundeva se smatra najranijim vrstama povrća. Fosilizirani ostaci u Meksiku datiraju iz perioda pre 5000, a u Peruu od pre 3000 godina. Rani španski osvajači su preneli bundevu u XVI veku u Evropu. Jedna  vrsta bundeve poreklom je iz Indije.

Nije poznato  kada je bundeva dospela na područje Balkana i u Srbiju. Predpostavka je da je prenesene preko Grčke iz Male Azije.

Bundeva je danas  među značajnim poljoprivrednim kulturama u svetu.  Uspeva u različitim agroklimatskim uslovima i ima raznovrsnu upotrebu. Mesnati deo bundeve  se koristi za: spremanje različitih variva, kolača, peciva, za preradu u marmelade, sokove, slatka i dr.

(Cucurbita pepo L) je najrasprostranjenija vrsta bundeva u svetu. Poznati su brojni varijeteti; uljana tikva, stočna tikva, tikvica za jelo, cukini, patison, ukrasne tikve, krivošije itd.

Uredio: MPG71

HEMIJSKI SASTAV SEMENA I ULJA BUNDEVE (CUCURBITA PEPO L)

Komponenta

Koncentracija

Voda, %

5,2

Ulje, %

41,6

Proteini, %

25,4

Ugljikohidrati, %

25,2

Ukupni pepeo, %

2,5

Celuloza, %

5,3

Ukupna fenolna jedinjenja, mg/kg *

66,27

Ukupni tokoferol, mg/kg **

882,65

Ukupni steroli, %

1,86

Voskovi, %

1,58

Linolna kiselina, %

39,84

Oleinska kiselina, %

38,42

Palmitinska kiselina,%

10,68

Stearinska kiselina

8,67

*mg galne kiseline / kg ulja; **mg α-tocopherol/kg ulje

Uredio: MPG71