Različiti geološki oblici koji krase površinu našeg planeta Zemlje nastali su kao posljedica djelovanja vode, vjetra, temperature ili pak kao rezultat micanja i sudaranja velikih slojeva koji čine Zemljinu koru. Kombinacija ovih faktora ponekad rezultira pravim geološkim čudima koja oduzimaju dah.
Plave rupe su udubine okruglog presjeka i strmih obronaka, a ime su dobile jer su vode u njima tamno plave boje za razliku od voda u okolnim plićacima. Cirkulacija voda u njima je slaba pa su na većim dubinama uglavnom anoksične. Negostoljubive su za život većine morskih stvorenja, ali su pogodna staništa brojnih bakterija. Tamno plavu boju u njima stvaraju visoka prozirnost vode i bijeli karbonatni pijesak na dnu. Naime, plava boja je najizdržljiviji dio spektra – dok se ostale, crvena, žuta i zelena, na proputovanju kroz vodu apsorbiraju, plava uspijeva stići do bijelog dna i reflektirati se nazad.
Najdublja tzv. Deanova plava rupa na Bahamima duboka je 202 metra. Ostale su uglavnom upola pliće. Promjer površinskog otvora kreće im se većinom od 25 do 35 metara, a najveći ima Velika plava rupa na Belizeu – 300 metara.
Velika plava rupa formirana je kao vapnenački špiljski sustav u posljednjem glacijalnom razdoblju kada je razina mora bila znatno niža. Kada se razina oceana počela povećavati, špilja je potopljena, a krov se urušio.
Ovo mjesto poznatim je ućinio Jacques-Yves Cousteau kada je tu doša sa svojim brodom Claypso i proglasio “Plavu rupu” najboljim mjestom za ronjenje na svijetu.
agroekonomija 