BIORAZGRADIVI AMBALAŽNI MATERIJALI / BIODEGRADABLE PACKAGING MATERIAL

Usled globalnog povećanja protoka robe i potrebe da se u što većoj meri zaštitite potrošači prehrambenih proizvoda,  intenzivno se istražuju nova tehnološka rešenja pakovanja, koja će zadovoljiti sve strožije zahteve kupaca.

Kvalitetno pakovanje mora da obezbedi proizvod od kvara pod uticajem vanjskih faktora,  ali i interakcije hrane s ambalažnim materijalom.

Danas su rezulatati istraživanja doprineli pojavi biorazgradivih ambalažnih materijala, koji su  proizvedeni iz obnovljivih izvora sirovina. Biorazgradiva ambalaža  lako se razgrađuje pod uticajem faktora životne sredine; ona mora podneti fizičko, hemijsko, termičko ili biološko razlaganje s tim  da se najveći deo razlaže  na ugljendioksid, biomasu i vodu.

Jestiva čaša za kafuNajnoviji  trendovi pakovanja podrazumevaju primenu jestivih biopolimernih ambalažnih materijala. Jestiva ambalaža su tanki slojevi biopolimera,  koji se primenjuju za prekrivanje, pakovanje ili umotavanje prehrambenih proizvoda. hamburger_040311Jestiva ambalaža se sastoji od različitih mešavina mlečnog seruma, proteina, skroba i aditiva. To su, uglavnom:

  • Jestivi filmovi na bazi polisaharida
  • Jestivi filmovi na bazi lipida
  • Jestivi filmovi na bazi proteina

Tim naučnika iz Francuske, koji predvodi Dejvid Edvards, razvio je jestivu ambalažu , koja će uticati na smanjenje količine plastičnog i drugog otpada, koji zagađuje našu Zemlju. Oni su već proizveli pakovanje za sladoled, čašu za jogurt, i „omot“  za sok.

Jestivu šolju za kafu dizajnirao je i napravio dizajner iz Venecuele, Enrique Luis  Sardi. Spoljašnjost šolje  je kolač, a unutrašnjost  je od  patentiranog  šlaga, koji je i zaštita i zaslađivač.

Brazilski lanac brze hrane „Bob“s“  upotrebljava  jestivu ambalažu za pakovanje  sendviča i hamburgera. Na taj način  smanjuju količinu  otpadaka.

Ekološki studentski dom u Belgiji

„U Belgiji je život u studentskim domovima na kakve smo navikli završen. Nedavno je predstavljen novi sistem studentskog stanovanja pod nazivom Hub 01. Ovaj sistem se bazira na tri načela: mobilnost, privatnost studentskog života i ekološki dizajn.

.studentski dom

 

Arhitektonska firma DmvA iz Belgije osmislila je je novi sistem studentskog stanovanja po kome bi svako imao svoju privatnu stambenu jedinicu, a u središnjem dijelu bi se nalazile zajedničke prostorije kao što su kuhinja, dnevni boravak i kupatilo.“

Pročitajte više na: http://nijeproblem.me/2013/01/26/ekoloski-studentski-dom-u-belgiji/

 

ANĐEOSKE TRUBICE (BRUGMANSIA)

Brugmansia je neobična biljka poreklom iz Kolumbije, Čilea i sa Anda. Ovu lepu cvetnicu Indijanci su smatrali božjom biljkom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Izvor slike:  http://www.biljnocarstvo.com/t433-datura-i-brugmansia-raskosne-i-otrovne

To je višegodišnja, drvenasta biljka, koja u prirodi može dostići visinu od 2 do 10 m, a u kučnim uslovima, u saksiji do 2 m. Atraktivnost ove biljke čine njeni veliki cvetovi u obliku trubice. Mogu dostići dužinu i do 20 cm. Boje cvetova su: beli, ljubičasti, žuti ili narandžasti. Uveče se širi opojni miris ovih prekrasnih trubica.

http://www.biljnocarstvo.com/t433-datura-i-brugmansia-raskosne-i-otrovne

SISTEM UPRAVLJANJA PLASTIČNIM KESAMA

Kese-tregerice

U Srbiji je regidtrovano  više od 130 proizvođača plastičnih kesa.

Za proizvodnju plastičnih kesa za višekratnu upotrebu dodeljuju se podsticajna sredstva, i to za:

  • proizvodnju tregerica  debljine preko 20 mikrona – 5.000 RSD po toni,
  • proizvodnju tregerica za višekratnu upotrebu debljine preko 20 mikrona, koje sadrže biorazgradive aditive – 7.000 RSD po toni.

Na podsticajna sredstva imaju pravo samo proizvođači plastičnih kesa za višekratnu upotrebu, a ne i uvoznik. Podsticajna sredstva se dodeljuju na osnovu javnog konkursa,  koji raspisuje Fond za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

U cilju uspostavljanja održivog sistema kontrolisanog upravljanja plastičnim kesama, primenjeni su određeni ekonomski instrumenti, naknada, i to za proizvodnju plastičnih kesa:

– sa aditivima koji obezbeđuju oksidacionu razgradnju i biorazgradnju, na ime naknade za zagađivanje životne sredine, proizvođač ili uvoznik plaća 1.000 RSD po toni plastičnih kesa stavljenih na tržište Republike Srbije;

– bez aditiva koji obezbeđuju oksidacionu razgradnju i biorazgradnju, na ime naknade za zagađivanje životne sredine, proizvođač ili uvoznik plaća 20.000 RSD po toni plastičnih kesa stavljenih na tržište Republike Srbije.

Na početku funkcionisanja sistema upravljanja plastičnim kesama, težište treba da bude na plastičnim kesama, koje su najčešće u upotrebi (marketi, pijace i sl).

PLASTIČNE KESE

plastične kesePlastične kese nalazimo na svakom koraku, po zelenim površinama, drveću, ulicama…..Predstavljaju jednu od pošasti današnjeg doba. Jasno je da se proizvode i koriste nekontrolisano, a kada dospeju u životnu sredinu, treba im više stotina godina da se razgrade.

U cilju uspostavljanja kontrolisanog sistema upravljanja plastičnim kesama, pored Pravilnika o tehničkim i drugim zahtevima za plastične kese sa aditivom za oksidacionu razgradnju i biorazgradnju, o ocenjivanju usaglašenosti i uslovima koje mora da ispuni imenovano telo, primenjuju se i odredbe Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu i nekoliko podzakonskih akata.

Uslovi za stavljanje plastičnih kesa na tržište

Plastične kese, koje se plasiraju na tržište, moraju da ispunjavaju specifične zahteve i to u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. Treba da:

  •  budu i da se deklarišu kao biorazgradive;
  • imaju deklaraciju o usaglašenosti;
  • imaju oznaku da je kesa biorazgradiva s nazivom aditiva za biorazgradnju, koji je korišćen;
  • imaju  naznačen mesec i godinu proizvodnje.

NAJVAŽNIJI UVOZNI PROIZVODI AGRARNOG POREKLA U SRBIJI 2012

kafa  1 cigarete

Najvažniji uvozni proizvodi agrarnog porekla

u periodu januar-decembar 2012. godine

(u mil. USD)

Proizvodi

Uvoz u mil. USD

SIROVA KAFA

101

CIGARETE

46

SOJA u zrnu

40

PROIZVODI ZA ISHRANU

40

BANANE

37

IZOGLIKOZA

24

MESO svinjsko

23

Ostali prehrambeni proizvodi

22

POMORANDžE

22

ULjE palmino

21

Izvor: RZS i Uprava carina

NAJVAŽNIJI IZVOZNI PROIZVODI AGRARNOG POREKLA SRBIJE 2012

6-kukuruz_3

Najvažniji izvozni proizvodi agrarnog porekla u

periodu januar-decembar 2012. godine

(u mil. USD)

Proizvodi

Izvoz u mil. USD

ŽUTI KUKURUZ

541

ŠEĆER beli

164

MALINA Rolend

136

ULjE suncokretovo

96

BEZALKOHOLNA pića

64

ULjE od SOJE

55

PIVO -od slada u bocama

53

PŠENICA

51

VIŠNjE

48

BRAŠNO PŠENIČNO

45

Izvor: RZS i Uprava carina

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMENA SRBIJE 2012

Spoljnotrgovinska razmena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,

januar-decembar 2012.

(u mil.USD)

IZVOZ

UVOZ

2011

2012

indeks

2011

2012

indeks

Ukupno roba

11779,5

11353,6

96,4

19861,9

19013,3

95,7

Agrar ukupno

2696,7

2716,8

100,7

1404,7

1470,2

104,7

Učešće agrara u ukupnoj razmeni

22,9

23,9

 

7,1

7,7

 
Hrana i žive životinje

2091,5

2108,4

100,8

1055,2

1076,4

102,0

Žive životinje

74,1

59,6

80,0

16,3

27,8

170,6

Meso i prerada od mesa

58,8

63,6

108,2

57,1

77,4

135,5

Mlečni proizvodi i jaja

90,7

94,1

103,7

57,8

57,9

100,2

Ribe i preradjevine

4,4

4,1

92,2

96,7

92,4

95,6

Žitarice i proizvodi

731,8

838,4

114,6

84,2

85,4

101,4

Povrće i voće

657,6

539,3

82,0

302,4

290,1

95,9

Šećer,proizvodi i med

187,3

195,3

104,3

39,9

47,3

118,5

Kafa,čaj,začini

84,9

77,9

91,8

214,1

210,5

98,3

Stočna hrana

102,1

132,5

129,8

53,1

59,8

112,7

Razni proiz. za ishranu

99,6

103,6

104,0

133,6

127,7

95,6

Pića i duvan

273,9

286,3

104,5

197,9

191,3

96,7

Pića

215,0

213,1

99,1

81,4

80,6

99,0

Duvan i proizvodi

58,8

73,1

124,3

116,4

110,7

95,1

Sirova koža i krzna

36,6

38,6

105,6

22,9

35,2

153,4

Uljano semenje i plod.

61,1

57,8

94,6

40,4

76,3

188,6

Živ. i bilj. sirov. mater.

32,7

29,9

91,3

43,3

42,3

97,5

Živ. i bilj. ulja i masti

200,9

195,8

97,5

45,0

48,7

108,3

Izvor: Republički zavod za statistiku