GLICINIJA (Wisteria sinensis)

Kod nas je glicinija poznata kao Plava kiša. Pripada porodici Fabace. Pporeklom je iz Kine, Koreje i Japana.

Glicinija je listopadna penjačica visine od 20 m, a širine i do 10 m. Godišnje može da naraste i do 3 m. Najpoznatija glicinija  nalazi se u Kaliforniji; zauzima oko 0,40 ha i procenjene težine oko 250 t. Cveta u proljeće. Veliki mirisni cvetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bele ili crvene boje.

Ova biljka je ponela titulu „najotrovnije“.

Drugi nazivi: Plava kiša, Glicinija, Visteria

NAJOTROVNIJE BAŠTENSKE BILJKE

Često ljudi  u svoje cvetnjake zasade cveće o čijim otrovnim karakteristikama ne znaju ništa. Listu od 10 najotrovnijih baštenskih biljaka, koje vas mogu stajati života, predstavio je  Green Magazine.

 

  1. GLICINIJA
  2. NAPRSTAK
  3. HORTENZIJA
  4.  ĐURĐICA
  5. FLAMINGOV CVET
  6. HRIZANTEMA
  7. OLEANDAR
  8. FIKUS
  9.  AZALEJA
  10.  NARCIS                       

ANAVILHANAS ECOLOGICAL STATION

Anavilhanas Ecological Station is an ecological station in Brazil in the state of Amazonas. The Anavilhanas archipelago includes hundreds of islands in the Rio Negro (Black River). With its impressive black waters, it has an extremely abund
ant aquatic life with several species of fish, like the famous Pirarucu, Tucunare, piranhas, as well as crocodiles, dolphins and manatees.

Izvor fotografije: paradiseintheworld.com

The Ecological station is constituted by a 100.000 ha. archipelago, of hundreds of elongated islands and canals within the Rio Negro riverbed, covered by inundated forests. Included to these are 250.000 ha. of not-flooded forests on the riversides. The rive is 1 to 3 Km wide and 5 to 35 m deep. Sessonal variation of the water is +/- 10 m.

ISO 3790:2008 – ENERGETSKA EFIKASNOST ZGRADA

ISO 13790:2008 daje proračun metoda za procenu godišnje potrošnje energije za grejanje prostora i hlađenje stambenih ili ne-stambenih zgrada ili njihovih delova.

Ova metoda uključuje obračun:

  • transfera toplote u zgradi  kad se zagreva ili hladi;
  • doprinos solarne toplote na stanje toplote zgrade;
  • godišnje potrebe za energijom za grejanje i hlađenje, održavanje određene zadate temperature u zgradi (latentna toplota nije uključena);
  • godišnje korišćenje energije za grejanje i hlađenje zgrade.

ISO 13790:2008 je razvijen za objekte koji se koriste zatoplotni komfor ljudi, ali se može koristiti i za druge vrste građevinskih i drugih oblika (npr. industrijske, poljoprivredne, bazene i sl).

Korišćenje energije usled vlaženja obračunava se na bazi relevantnog standarda o energetskoj efikasnosti sistema za ventilaciju, kao što je navedeno u Aneksu.

ISO 13790:2008 se primenjuje za zgrade u fazi projektovanja i za postojeće objekte.

Istovetan je SRPS EN ISO 13790:2010.

UVELI CVET

Kad se potroše sva praštanja
kad čovek ostane bez snova i maštanja,
i kada se u isto vreme mrzi i voli
i boli me a ne osetim da boli.
Umorne ruke spuštam niz telo
želja nestaje za svim što se htelo
i bezlično deluje svaki novi dan,
budim se i ustajem bez da sam usnio san.
Bez vere u ljubav,bez vere u sutra,
bez vere u neka bolja jutra,
bez vere u lepo,bez nade i straha,
nista nisam tek jedna čestica praha.

Pročitajte celu pesmu: http://vladimir83skg.wordpress.com/2012/08/25/uveli-cvet

KIVANO (CUCUMIS METULIFERUS)

Kivano je neobično povrće, koje je preplavio tržište na Novom Zelandu, Keniji, Izraelu i Americi.Ovo neobično povrće koristi se kao hrana lokalnog stanovništva.

Kivano vodi poreklo iz Bocvane, Namibije, Zimbabvea i Južne Afrike gde je i dobio naziv Afrička rogata dinja. Poznat je i kao bodljikavi krastavac. Danas se najviše gaji u Južnoj i Srednjoj Africi, a u poslednjih  70 godina i u Australiji.

Ima izgled dinje sa bodljama, mase je oko 300 g, zelene boje, koja tokom sazrevanja prelazi u narandžastu. Odlikuje se prijatnim, egzotičnim ukusom, koji je kombinacija ukusa  banane, limuna, kivija i narandže. U ishrani se koristi zeleno meso osvežavajućeg ukusa, skoro da je bez kalorija. Kivano je prava riznica vitamina A i C.

Kivano se zbog svog izuzetno prijatnog ukusa koristi u pripremi želea i džemova, kao i za dekoraciju specijaliteta i koktela.

Kivano se  smatra  novom biljkom u svetu marketinga. Zastupljenost u marketima je neznatna. U Srbiji se može naći kivano sa Novog Zelanda u «Merkatoru», gde se prodaje po visokoj ceni od 1470,00 din/kg.