Jelovnik iz kamenog doba


jelovnik
Onda kad ljudi nisu imali ništa, imali su zdravu prehranu. Spiljski ljudi jeli su mnogo bolju hranu nego što vam danas može savjetovati i najbolji stručnjak za dijetu. Pročitajte kako je izgledao njihov meni.

Koja je prehrana najbolja? Ona koju su jeli naši davni preci, ljudi iz kamenog doba, koji su živjeli prije 40 tisuća godina. To su otkrili znanstvenici koji su istraživali prehrambene navike spiljskih ljudi. James Neel, istaknuti genetičar na Sveučilištu Michigan, tvrdi kako bismo trebali promijeniti svoju prehranu da bude u skladu s našim genima, umjesto da koristimo genetski modificiranu hranu kako bismo izbjegli “bolestima civilizacije”.

Koliko smo se udaljili od prehrane svojih predaka?

Ako ne idete na tržnicu i živite u gradu, 55% vaše prehrane sadrži “novu hranu”, koja je “izmišljena” nakon industrijske revolucije. Današnja lepeza prehrane – od hamburgera do raznih “uravnoteženih” dijeta – vrlo se razlikuje od prehrane naših predaka po izgledu i po sadržaju. Na primjer, danas jedemo manje vitamina i minerala, a unos masnih kiselina je znatno drukčiji od nekadašnjeg.

Voće i proteini

Spiljski ljudi su polovicu potrebnih kalorija dobivali iz ugljikohidrata, uglavnom iz voća i povrća, a rijetko iz žitarica. Danas jedemo ugljikohidrate uglavnom u šećeru i sladilima, te u proizvodima koji su napravljeni od rafiniranog brašna, što znači da nemaju osnovne aminokiseline i masne kiseline, vitamine i minerale.

Ljudi u kamenom dobu jeli su triput više voća i povrća nego mi, i to vrlo raznolike vrste, uključujući i razne mahunarke, orahe i lješnjake. Danas to izgleda nevjerojatno, ali takva hrana im je davala 65% kalorija i 100 grama vlakana na dan, što je pet puta više nego što čovjek jede danas. Također su dobivali vitamine, minerale i antioksidanse u količinama koje se danas mogu dobiti samo kroz pilule. Uostalom, moderna medicina je dokazala da ljudi koji jedu mnogo voća i povrća imaju veće šanse da ne obole od raznih bolesti.

Što se tiče proteina, naši davni preci jeli su 35% kalorija u obliku proteina, što je dvaput ili triput više nego što se preporučuje danas. Dobivali su proteine iz divljači i ribe, kao i iz biljaka. Spiljski ljudi su također u sebe svakodnevno unosili velike količine kolesterola (480 mg), ali imali su mnogo manje kolesterola u krvi nego današnji prosječni Hrvat. Postoje dva razloga za to.

Mršavi lovci

Prvo, kad se životinje pripitome, u njima poraste razina zasićenih masnoća i mijenja se omjer masnih kiselina omega-6 i omega-3. Kakvi su to omjeri? Konkretno govoreći, većina današnjih ljudi kroz hranu uzima 11 puta više masnih kiselina omega-6 nego omega-3, dakle u omjeru od 11:1. Idealan omjer te dvije kiseline, koji su naši preci imali, bio bi negdje između 1:1 i 4:1. To znači da su spiljski ljudi uzimali mnogo više omega-3, kao što bismo trebali i mi.

Drugo, u kamenom dobu ljudi su svaki dan morali uloviti nešto za jelo. S obzirom da su koristili samo koplja, sjekire i strijele, lov je sigurno bio naporan kao najteži sportovi, pa su na taj način redovito vježbali, što znači da su trošili masnoće i tako snižavali razinu kolesterola.

Posebno je velika razlika u potrošnji natrija i kalija. U prosjeku, svatko od nas pojede oko 4.000 miligrama natrija na dan, ali manje od 10% tog natrija dobijemo prirodno kroz hranu. Ostatak se nakupi kroz obradu hrane, kuhanje i začine. Kalija dobijemo mnogo manje, sigurno ne više od 3.000 mg dnevno.

Tijelo je još u kamenom dobu

S druge strane, spiljski ljudi su jeli samo 600 mg natrija dnevno, ali zato 7.000 mg kalija. To pokazuje da su naša tijela još uvijek “naštimana” na kameno doba. Naime, natrij je nekad bio rijedak, a kalija je bilo na bacanje, pa je ljudsko tijelo bilo prilagođeno tako da zadržava natrij i izbacuje kalij. U današnjem svijetu je situacija obrnuta: postoji mnogo natrija a malo kalija. Međutim, naše tijelo se nije promijenilo – i dalje zadržava natrij i izbacuje kalij.

Nakon što smo sve ovo rekli, ne želimo da ispadne kao da je kameno doba bilo raj na zemlji. Moderni čovjek živi mnogo duže od prosječnog spiljskog čovjeka. U kamenom dobu je ogroman broj ljudi umirao u mladosti zbog ozljeda, infekcija i problema prilikom rađanja. Danas živimo duže uglavnom zbog bolje higijene i medicine. Idealno rješenje za zdrav život: budite čisti kao moderan čovjek, a hranite se kao spiljski čovjek.

Prehrana nekad i sad

Ovdje možete vidjeti što je čovjek jeo u kameno doba i što jede danas. Današnja je prehrana prilično jadna. Ako se držite omjera prehrane iz kamenog doba, bit ćete mnogo zdraviji i nimalo “primitivniji”!

Kameno doba

    • 65% – voće, povrće, orasi i lješnjaci, mahunarke, med
  • 35% – divljač, jaja divljači, školjke i rakovi

Moderno doba

  • 55% – “nova” hrana, prerađene žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer, sladila, prerađene masnoće, alkohol
  • 28% – masno meso, perad, jaja, riba, školjke
  • 17% – voće, povrće, mahunarke, orasi i lješnjaci.

    Preuzeto sa altertv.org

One thought on “Jelovnik iz kamenog doba

  1. […] Преузето са: Агроекономија […]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s