Sir Ernest Rutherford, predsednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, je ispričao sledeću priču:
Pre izvesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se da nekom studentu da “nulu” za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtevao najvišu ocenu! Profesor i student su se ipak složili da se dovede nezavisni “arbitar” i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje:
Pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra?
Odgovor studenta je glasio: “Odneću barometar na vrh zgrade, vezaću ga za dugačak konopac, spustiću ga do trotoara, a zatim ću ga ponovo podići. Izmeriću dužinu konopca. Dužina konopca je visina zgrade.
Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocenu, s obzirom da je dao kompletan i tačan odgovor!
S druge strane, kad bi dobio visoku ocenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrđivao!
Predlozio sam da student još jednom pokuša da reši ovaj zadatak. Dao sam studentu šest minuta da reši zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju pete minute student još ništa nije napisao! Pitao sam ga želi li odustati, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmišljao o najboljem rešenju.
Izvinuo sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi.
U sledećem minutu on je napisao svoj odgovor koji je glasio:
Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom meri vreme dok ne tresne o trotoar. Tada, koristeći formulu x=at2/2, možeš izračunati visinu zgrade!
U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja loše ocene!
On se složio i dao studentu skoro najvišu ocenu.
Dok sam napuštao kancelariju, setio sam se da mi je student rekao da ima još mnogo rešenja za taj problem, pa sam ga pitao: Koja su to rešenja?? Pa, student reče, postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade uz pomoć barometra.
Na primer, možete izneti barometar napolje, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove senke, dužinu senke zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoć Talesove teoreme, izračunati visinu zgrade!
Sjajno – rekao sam.
A ostali načini?
Da, rekao mi je student, postoji jedna osnovna metoda merenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu povučete crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra!? Vrlo direktna metoda! – rekao sam.
Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete vezati barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrednost gravitacionu konstante g na nivou ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacionu konstantu g može se, u načelu, izračunati visina zgrade!
Takođe, koristeći isto načelo, možete odneti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugačak konopac, spustiti ga do samog trotoara i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodi oscilacije!
Na kraju, zaključio je student, postoje i mnogi drugi načini rešavanja problema.
Verovatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata čuvara zgrade. Kada vam čuvar otvori vrata, vi samo trebate reći: Gospodine, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, pokloniću vam ga.
U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem.
Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao da mu je pun kurac asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mišljenja!!
Student se zvao Niels Bohr. Za one koji eventualno ne znaju, čovek je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922.
Šta drugo reći nego uvek razmišljajte inovativno ili samo THINK DIFFERENT!
Preneto sa: http://www.sandrajakovljevic.com/blog/
Sjajan članak. U školi nas uče da razmišljamo šablonski. Ko pokuša kreativnije, lateralno, odmah je označen kao filozof, kao neko ko mnogo pametuje.
Opet, sa druge strane profesori su posebna priča. Često im sujeta zamagli razum
Tačnoje to da profesorima i nastavnicima „često sujeta zamagli razum“, ali ima i onih, koji su za svaku pohvalu. Sarađuju sa učenicima i sudentima, razumeju ih pa ne izostaje ni uzajamno poštovanje.
Sujeta vas pozdravlja i uvek rado uči od dece,jedino što neprestano i besumočno trpi poniženja na račun pokojne majke i svoje individue,što je dobar znak da se može verovati samo đacima i studentima ,u vezi vas dopadaju mi se vaši tekstovi,jedino vas molim da ostanete dostojanstveni i ne budete ničiji pion,ili sudija! Budite originalni,kao i do sada!
Hvala na komentaru i Vašem mišljenju o mom blogu.
Takođe,i ja zahvaljujem na komentaru na mom blogu.Pozdrav.
Svidja mi se ovaj post i blog ,tek cu da ga pregledam,jako je zanimljivo kod tebe… 🙂
Hvala Ti na lepom mišljenju o mom blogu. Drago mi je da Ti je zanimljiv. Pozdrav!
He he he he :)) Znam ovu priču 🙂 Zapravo anegdotu… Postoji i neka slična vezana za jedan matematički problem, ali malo je duža za komentar, a svakako sam nameravao da je napišem u blogu… U svakom slučaju, treba razmišljati. Nikola Tesla je i u svetu poznat po tome koliko puta su mu ukrali ideje, pa čak i iz zavoda za patente su neke njegove izume priznali kao njegove tek posthumno. Kada su ga pitali da li mu je žao što su mu drugi ukrali ideje rekao je da mu nije žao zbog toga, ali mu je žao što nemaju sopstvene…
Još jedan od mnogih dokaza da je Tesla neprevaziđeni GENIJE.
Fantastičan tip! 🙂
Mene je, takođe, oduševio. Na jedno pitanje stotine odgovora genija.
Zanimljiva anegdota kao i Vaš blog.
Dragice, zahvaljujem se na mišljenju o mom blogu.
Pozdrav!
PRikazistvarnosti, hvala na podršci!
Setila sam se jedne navodne anegdote t.j. vica ciji su akteri Nils Bor i Albert Ajnstajn. Inace poznato je da su se ova dva velika fizicara cesto sporili oko kvantne teorije, jer Ajnstajn istu nikada nije prihvatao. Jednom prilikom dok su setali sumom i razgovarali, naleteli su na medveda. U tom trenutku, Ajnstajn krene da skida svoje cipele i obuva patike koje je nosio u rancu. Zaintrigiran ovim postupkom Bor ga upita- „Ali dragi Ajnstajne, sigurno ne mislite da mozete da trcite brze od medvede?“ Na to mu Ajnstan odgovori- „Dragi Bore, ne moram da trcim brze od medvede. Jedino sto mi je neophodno je da trcim brze od Vas.“
Fenomenalno, complex!