STANJE GOVEDARSTVA I OVČARSTVA NA PODRUČJU PLANINE GOLIJA


Rezime: Stočarstvo u Srbiji učestvuje sa 41% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a u razvijenim zemljama učestvuje i do 70%. Za prevazilaženje nezadovoljavajućeg stanja u stočarstvu neophodne su stimulativne mere države i dugoročna strategija razvoja stočarstva. Za stočarstvo Srbije, uključujući regiju Golije, karakteristično je  znatno smanjenje broja stoke, niska proizvodnja mleka i mesa, veliki broj sitnih odgajivača sa malim zemljišnim posedom, niske cene proizvoda i nerazvijeno tržište. Poboljšanjem ukupnih uslova u ruralnim područjima  znatan broj mladih imao bi šansu da se opredeli i bavi  farmerskom proizvodnjom.

Ključne reči: Golija, stočarstvo, govedarstvo, ovčarstvo

Uvod

Stepen razvijenosti poljoprivredne proizvodnje zavisi od učešća stočarske proizvodnje u proizvodnoj strukturi poljoprivrede. Planinski predeli sa svojim obeležjima klime i zemljišta  pogoduju razvoju stočarske proizvodnje.

„Potencijali su neiskorišćeni, obzirom da je sredstava malo, a burni prethodni periodi vođeni ekonomsko-političkim problemima ostavili su traga na celokupnoj privredi, a posebno poljoprivredi. Smanjio se stočni fond u odnosu na osamdesete godine prethodnog veka, koje se mogu smatrati dobrim reperom“ (Novković,  Odavić, 2008).

Smanjenje stočnog fonda u Srbiji rezultat je uticaja brojnih faktora: nedovoljnost podsticajnih mera, niska kreditna sposobnost poljoprivrednih proizvođača, dispariteti cena, depresirane cene, smanjenje seoskog stanovništva, neorganizovan otkup, neefikasna tranzicija, odnosno privatizacija, zastareli rasni sastav stoke, niska kupovna moć stanovništva  i dr. Prema prostornoj disperziji uočljivo je da se u Centralnoj Srbiji gaji 2/3 ukupnog stočnog fonda, a dominiraju ovčarstvo i govedarstvo (Bošnjak, Rodić, 2008).

Instrumenti zaštite životne sredine ne smeju negativno uticati na stočarsku proizvodnju (Rodić, 2006). Najvažnija mera za očuvanje biološke i ekološke raznovrsnosti je održavanje ekstenzivnog stočarstva. Kontekstu zaštite prirode potrebno je pristupiti holistički i u program revitalizacije uključiti  očuvanje staništa i zaštitu  autohtonih pasmina goveda i ovaca. Unapređenju stočarstva  doprinela  bi i sertifikacija mesa i mleka i njihovih prerađevina (sir, kajmak, vuna i dr).

Stanje  stočarstva  u  Srbiji  i  na  Goliji

U Srbiji se stočarstvom  bavi oko 700.000 gazdinstava. Pad proizvodnje u stočarstvu u 2007. godini, i to za govedarstvo 1,61% i ovčarstvo za 0,10%, pokazuje da se dugogodišnja kriza u stočarstvu u našoj zemlji i dalje nastavlja. U 2007. godini je dominirala govedarska proizvodnja sa učešćem od 42,6% i ovčarska proizvodnja sa samo 6,3% (Kljajić i sar., 2009).

Tabela 1. Broj grla goveda po kategorijama na dan 1. decembar u Srbiji u 000

Table 1. The number of  cattles by category on the day of first december in Serbia 000

1991. 2000. 2005. 2006. 2007.
Goveda (ukupno)Cattles (Summ) 1.483 1.246 1.079 1.106 1.087
Telad do 3 mesecaCalves from 3months 177 128 111 124 129
Junad od 3 meseca do 1 godineBullocks from 3months to 1godine 244 158 150 193 190
Junad preko 1 godineBullocks over 1year 123 109 81 106 113
KraveCows 847 759 672 622 602
Steone juniceIn-calf heifer 59 58 48 52 46
Bikovi za priplodBulls forimpregnation 3 4 8 3 2
VoloviBulls 30 30 9 6 5
Junad u tovuBullocks infattening 168 118 157 223 187

Izvor podataka: Statistički godišnjaci, 1992.,2001.,2006., 2007., 2008.

Stočarstvo i stočarska proizvodnja su u Srbiji decenijama unazad u stalnom opadanju i to za oko 1-2%  godišnje. U periodu od 1991-2007. godine broj goveda se smanjio za 26,7%, a ovaca za 24,5% (tabele 1 i 2). Istu tendenciju  imao  je  i  stočni  fond  područja Golije, koji se kontinuirano smanjivao u periodu od 1991-2002. i to govedarstva i ovčarstva (Prostorni plan Parka prirode „Golija“, 2009):

  • Broj goveda: 25,6% (min) do 44,0%  (max);
  • Broj ovaca: 32,0% (min) do 55,0% (max)

Procenjene vrednosti stočarske proizvodnje po delatnostima u Srbiji 2007. godine, prema podacima Privredne komore Srbije, su: govedarstvo, 743 miliona USD, sa učešćem od 42,6% (u ukupno ostvarenoj vrednosti  stočarske proizvodnje); ovčarstvo, 111 miliona USD sa učešćem od 6,3%  (pks.komora.net).

Tabela 2. Broj grla ovaca po kategorijama na dan 1. decembar u Srbiji u 000

Table 2. The number of sheep by category on the day of first December in Serbia 000

GodinaAnnum UkupnoSumm Ovce do 1 godineSheep up to 1 year Ovce za priplodSheeps for fertilizationion Ovnovi  i jalove ovceRams and reactive sheep
1991. 2.127 419 1.588 121
2000. 1.611 271 1.233 107
2005. 1.576 314 1.169 93
2006. 1.556 269 1.167 120
2007. 1.606 295 1.192 119

Izvor podataka: Statistički godišnjaci, 1992.,2001.,2006., 2007., 2008.

Brdsko-planinsko područje Golije odlikuje se povoljnim uslovima za razvoj stočarstva uz održavanje, obnovu i zaštitu pašnjačkih i livadskih površina. Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije u ukupnom poljoprivrednom zemljištu područja Parka prirode „Golija“ pašnjaci i livade učestvuju sa 35,0% (http://www.natureprotection.org.yu). Stočarstvo je osnovna delatnost stanovnika ovoga područja, za koje je karakteristično tradicionalno iskustvo u ozgoju stoke. Najveći deo stočnog fonda se gaji isključivo za potrebe lokalnog stanovništva, bilo da se radi o potrošnji mesa i mleka ili njihovih prerađevina, koje su, najčešće, produkti autohtonih postupaka proizvodnje. Većina  tih proizvoda uz sertifikaciju o originalnosti i o geografskom poreklu može biti uspešno plasirana na evropsko tržište, čime bi se povećao izvoz iz ovih krajeva i poboljšao standard ruralnog stanovništva (Savić i sar., 2008).

Na  području Golije postoji (Prostorni plan Parka prirode „Golija“, 2009):

  • Na ivanjičkoj strani  manji broj registrovanih aktivnih bačišta;
  • U naselju Vrujci-Duga poljana, na području Sjenice, moderna ekološka farma;
  • Dve stočne farme: Golijska reka, za priplod ovaca, i Preko brdo, za letnju ispašu, koje su radile sa minimalnim kapacitetom, a sada su napuštene;
  • Na raščanskoj strani postoji nekoliko privatnih mini farmi, ali su i one napuštene;
  • Nezavršen objekat mlekare.

Na Goliji izumire bačijarenje, što je  posledica, između ostalog, i  depopulacije. Nema organizovanog otkupa mleka i drugih lokalnih proizvoda. Postoji tendencija smanjenja intenzivnog korišćenja obradivih površina, čime se povećavaju površine pod pašnjacima i livadama na nižim padinama, ali uz nepoželjno zarastanje visokoplaninskih pašnjaka i livada  (Prostorni plan Parka prirode „Golija“, 2009).

Tabela 3. Brojno stanje stoke na širem području planine Golije 2000, 2004. i 2007.

Table 3.  The number of livestock on wider area Golija Mountain in 2000, 2004 and 2007

Upravni okrugManaging regionGrad

City

Opština

Municipality

GodinaAnnum GovedaCattle OvceSheeps BrojNumber
UkupnoSumm Krave isteonejuniceCows and in-calf heifer UkupnoSumm Ovce zapriplodSheepsfor fertilization Goveda na 100 haCattles on the 100 ha Ovce na100 haSheeps on the100 ha
Рашки 2000.12004.22007.3 637406877057359 477714713241054 846937637064713 680915776849208 556030 444034
Kraljevo 2000.2004.2007. 294162920625078 218152077718183 259152627122265 208072101817904 626135 363631
Нови Пазар 2000.2004.2007. 120431271810377 873786747528 1351995778114 1185358885016 525529 372622
Raška 2000.2004.2007. 628969835698 564252164527 107501253310619 884698558395 364017 323832
Moravički 2000.2004.2007. 633255375343597 469434087331222 96227111410104934 781218887080630 463924 546259
Ivanjica 2000.2004.2007. 164271404511420 1023986726625 311012593524319 259022119719149 453822 605147
Zlatiborski 2000.2004.2007. 4386410054595381 334857467669898 80159223047225966 68498171157175806 285228 396566
Sjenica 2000.2004.2007. 267252128520218 195721499414061 277161751318946 202451182413212 766325 342223

Izvor podataka: Opštine u Srbiji

1 Стање 15.01.2000; 2 Стање 15.01.2004; 3 Стање 01.12.2007.

Ciljevi  razvoja  stočarstva  na  području  Golije

Osnovni ciljevi  razvoja stočarstva, uz očuvanje prirodnih vrednosti na području planine Golija, su  (Prostorni plan Parka prirode „Golija“, 2009):

  • Očuvanje tradicionalnog načina života i poljoprivredne (stočarske) proizvodnje u ruralnim područjima;
  • Doprinos boljitku lokalne zajednice kroz veće korišćenje lokalnih proizvoda;
  • Povećanje kvaliteta, a time i vrednosti lokalnih proizvoda, posebno hrane definisanog i priznatog geografskog porekla (prerada mleka u sir, mesa u lokalne tradicionalne proizvode i vune);
  • Očuvanje planinskog stočarstva;
  • Zaštita postojećih pašnjaka i livada;
  • Sprečavanje degradacije pašnjaka i livada na višim kotama sa posebnim režimom zaštite;
  • Davanje prioriteta stočarskoj proizvodnji uz sufinansiranje neophodne opremljenosti  (mašine, skladišni prostor, objekti za doradu i preradu);
  • Revilatizacija tradicionalnih bačišta;
  • Umrežavanje proizvodnih i prodajnih kapaciteta sa turustičko-ugostiteljskim objektima.

Koncept razvoja područja Golije predviđa razvoj i obnavljanje stočarstva kao težišnog oslonca poljoprivrede. Govedarstvo je osnovna grana stočarstva, a zatim ovčarstvo (meso, mleko, vuna, prerađevine). Razvoj i obnavljanje stočarstva obezbediće se aktiviranjem malih stočarskih farmi u III stepenu zaštite Parka prirode i otvaranjem novih i rekonstrukcijom i zaštitom aktivnih bačišta i obnavlajnjem napuštenih u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine. U planu je i proizvodnja organske hrane, pre svega mleka, proizvoda od mleka i mesa sa znakom geografskog porekla i autohtonosti. Organska poljoprivreda je najpogodniji vid poljoprivredne proizvodnje koji štiti životnu sredinu (iz razloga što  se zasniva na esencijalnoj vezi poljoprivrede i prirode sa naglaskom na poštovanju prirodne ravnoteže). Mnogobrojni su ciljevi organske proizvodnje: održavanje i podržavanje biodiverziteta u prirodi i poljoprivredi, na farmi i njenoj okolini, održavanje i očuvanje genetičkog diverziteta obraćanjem pažnje na upravljanje genetičkim resursima na farmi, prepoznavanje značaja domaćeg znanja i tradicionalnih tehnologija i dr.  (Savić i sar., 2006).

Zaključak

Brdsko-planinsko područje Golije odlikuje se povoljnim uslovima za razvoj stočarstva. Postoje značajne rezerve za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje uspostavljanjem povoljnih odnosa stočarstva i biljne proizvodnje uz očuvanje tradicionalnog načina života u ruralnim područjima.

Da bi se sprečilo dalje smanjenje stočnog fonda i iskoristile prirodne prednosti ovoga područja za razvoj stočarstva, potrebno je u okviru aktivnosti za razvoj poljoprivrede:

  • izraditi  Program razvoja poljoprivrede, posebno stočarstva;
  • obezbediti  sistemsku podršku tradicionalnoj proizvodnji hrane sa geografskim oznakama porekla;
  • podsticati udruživanje poljoprivrednika;
  • aktivirati kompleksan program razvoja farmi;
  • sertifikovati autohtone proizvode od mesa, mleka i vune;
  • organizovati i realizovati povezivanje proizvođača, trgovačke mreže i turističkih objekata na principima dobre poslovne prakse.

LITERATURA

Nataša Kljajić, Slavica Arsić, Mirjana Savić, Stočarstvo kao razvojna šansa Srbije, Rumunija, Cattle breeding –a chance  for the development of Serbia, Zbornik radova medjunarodnog naucnog skupa: “Management, economic engineering in agriculture and rural development”, Vol.9 (1),  65-69, Bucharest, (2009).

Novković N., Odavić  Petrana, Analiza sredstava fondova AP Vojvodine usmerenih u razvoj poljoprivrede, odnsono stočarstva u periodu od 2002. do 2007. godine, Savremena poljoprivreda, Vol. 57, No. 3-4, 116-122, (2008).

Bošnjak Danica, RodiĆ Vesna, Regionalna disperzija i intenzitet zastupljenosti stoke u Srbiji, Savremena poljoprivreda, Vol. 57, No. 3-4, 164-171, (2008).

Opštine Srbije, 1991-2008.

Prostorni plan Parka prirode „Golija“, („Sl. Glasnik RS“, br. 16/09)

Rodić Vesna, Uticaj instrumenata zaštite životne sredine na stočarsku proizvodnju. Savremena poljoprivreda, 55(1-2) 42-47, (2006).

Savić Mirjana, Kanački Zdenko, Mijajlović Nada, Quality and Food safety, Zbornik radova  Conferenta Internationala „Dezvoltarea complexa spatiului rural- Marketingul si procesarea produselor agricole“, Bukurešt,Vol. II, 189-197, (2006).

Savić Mirjana, Djurić Ivan., Geografske oznake porekla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, , Ekonomika poljoprivrede, Vol. LV, 2, 207-219, 2008.

Statistički godišnjaci Srbije, 1992.,2001.,2006., 2007., 2008.

http://www.natureprotection.org.yu

http://www.pks.komora.net

THE CONDITION OF CATTLE BREEDING AND SHEEP BREEDING  IN MOUNTAIN GOLIJA AREA

Summary

Savić Mirjana, Katić Branko, Mijajlović Nada

Livestock breeding in Serbia participates with 41% in total agricultural production, and in developed countries, participates up to 70%. To surpass the unsatisfactory condition in livestock breeding, some stimulant measures of state and long-term strategy of livestock development are necessary. It is characteristic for Serbian livestock breeding, including Golija region, significant decrease of livestock number, low milk and meat production, numerous small breeders with small land, low prices of products and undeveloped market. Improving overall conditions in rural areas will result with chance for youth to opt and deal with farming.

Key words: Golija, livestock, cattle breeding, sheep breeding.

3 thoughts on “STANJE GOVEDARSTVA I OVČARSTVA NA PODRUČJU PLANINE GOLIJA

  1. Goran kaže:

    Nije tacno da su na Goliji,konkretno za opstinu Rasku,zamrle bacije…ima nas nekolicina koja jos uvek opstaje…bez puta,struje,bilo kakve pomoci.

    Imamo oko 25 ha zemlje i drzimo 5-6 krava.Mogucnosti su daleko vece,jer u neposrednjem okruzenju ima oko 300 ha neiskoriscene zemlje,tacnije pasnjaka,ali dzaba.Nemamo sredstava za prosirenje.Vise puta smo konkurisali za razne kredite i nista nismo dobili.Ovi zelenaski krediti nam se i ne uzimaju,jer ne zelimo dublje da se uglavimo u probleme.

    Inace,bavimo se proizvodnjom sira i kajmaka i imamo odlican kvalitet

  2. […] mleko i proizvodi od mleka imaju izuzetnu hranljivu vrednost. Osnovne komponente mleka su voda i suva materija. Suva materija […]

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s